Jedno od čuvenih pitanja koje dobijamo je: ‘Kako je na poslu?’ Odnosno implicitno: ‘Da li si pod stresom na poslu?’ Posao je svakako jedan od najčešćih izvora stresa, za sve koji rade, i šta god da rade. Verovali ili ne, to je prirodno, ponekad i dobro. Stres oko određenog poslovnog zadatka znači da osećamo dozu odgovornosti prema poslu i zadatku i želimo što bolje da prođe.
Međutim, ukoliko se ne suočimo sa stresom i više nego uobičajeno krenu da nas pogađaju događaji, taj stres može da se prelije i u naše privatne živote. ‘Izvini, nervozan sam, imao sam užasan dan na poslu!’ – To izgleda ovako nekako, i svima nam je dobro poznato, bilo da smo ovu rečenicu čuli ili je sami izjavili.
Kada počne da utiče na nas i van kancelarije i radnog vremena, počinjemo manje da radimo stvari koje volimo, poput naših hobija. Počinjemo da zapostavljamo zdrave navike, ritam koji imamo i jednostavno potonemo.
Neki uobičajeni izvori stresa na radnom mestu su:
- Niske plate
- Previše radnih obaveza
- Loši međuljudski odnosi na poslu
- Mali broj prilika za rast ili napredovanje
- Posao koji nije uzbudljiv ili izazovan
- Nedostatak podrške
- Nemogućnost kontrole nad odlukama vezanim za posao
- Nejasna očekivanja u pogledu rada i performansi
Kako stres na poslu utiče na nas?
Stres povezan sa poslom ne nestaje kada odete kući nakon radnog dana. Kada stres postane dugotrajan, može uticati na vaše zdravlje i blagostanje. Stresno radno okruženje može doprineti problemima poput glavobolje, stomačnih bolova, poremećaja sna, kratkog fitilja i teškoća u koncentraciji.
Hronični stres može rezultirati anksioznošću, nesanicom, visokim krvnim pritiskom i oslabljenim imunološkim sistemom. Takođe, može doprineti zdravstvenim problemima poput depresije, gojaznosti i srčanih bolesti.
Pogoršavajući problem, ljudi koji doživljavaju prekomerni stres često se nose sa njim na nezdrav način, poput prejedanja, konzumiranja nezdrave hrane, pušenja cigareta ili zloupotrebe droga i alkohola.
Šta raditi u tom slučaju? Možete primeniti naredne korake
Pratite svoje stresore – Šta je to konkretno što me stresira?
Obratite pažnju šta se to desi na poslu što vas je stresiralo. Dobro bi bilo da pišete, kao u dnevnik, šta se dogodilo, kako ste se osećali, kako ste reagovali. Zabeležite svoje misli, osećaje i informacije o okruženju, uključujući ljude i okolnosti uključene, fizičko okruženje i kako ste reagovali. Da li ste povisili glas, pojeli nešto ili otišli na šetnju? Ovim ćete identifikovati šta je to što dovodi do stresa kod vas i znaćete na koje situacije da obratite pažnju.
Nemojte se okretati ‘lakim’ rešenjima
Mnogi stres rešavaju brzom hranom ili jednom čašicom nakon teškog dana. Međutim ovo može biti početak loših navika, gde ćete se svaki put kad vam bude teško i stresno na poslu, okretati alkoholu, nezdravoj ishrani ili nekom drugom kratkotrajnom rešenju. Ali ne zaboravite, ove navike dugoročno vode ka novom problemu.
Potrudite se da donosite zdrave izbore kada osetite da napetost raste. Vežbanje je odličan način za ublažavanje stresa. Lučenje određenih hormona doprinosi smanjenju stresa i osećamo se odlično posle dobrog treninga ili fizičke aktivnosti.
Takođe, odvojite vreme za hobije i omiljene aktivnosti. Bilo da je to čitanje romana, odlazak na koncerte ili igranje igara sa porodicom, pobrinite se da odvojite vreme za stvari koje vam pričinjavaju zadovoljstvo.
Dobijanje dovoljno kvalitetnog sna takođe je važno za efikasno upravljanje stresom. Napravite ritam spavanja, ograničite unos kofeina kasno tokom dana i minimizirajte korišćenja računara i televizije noću.
Postavite granice – Vaše radno vreme nije 24/7
U današnjem digitalnom svetu, lako je osetiti pritisak da budete dostupni 24 sata dnevno. Postavite neke granice između posla i privatnog života. To može značiti pravilo da ne proveravate e-poštu kod kuće uveče ili da ne odgovarate na telefon tokom večere. Iako ljudi imaju različite preferencije kada je reč o tome koliko mešaju svoj radni i kućni život, postavljanje jasnih granica između ovih sfera može smanjiti potencijal za konflikte između posla i privatnog života i stresa koji ide s tim.
Uzmite vreme da napunite baterije
Kako biste izbegli negativne efekte hroničnog stresa i sagorevanja, potrebno nam je vreme da se oporavimo i vratimo na nivo funkcionalnosti pre stresa. Ovaj proces oporavka zahteva „isključivanje“ od posla kroz periode kada se ni ne bavite aktivnostima vezanim za posao, niti razmišljate o poslu. Zato je ključno da se povremeno odmorite na način koji odgovara vašim potrebama i preferencijama. Ne dozvolite da vam dani odmora propadnu. Godišnji odmor je izmišljen sa razlogom. Radite stvari koje su vam drage, koje vas inspirišu, putujte, družite se, provodite vreme sa bližnjima.
Naučite kako da se opustite
Tehnike poput meditacije, vežbi dubokog disanja i svesti mogu pomoći da se nosite sa stresom. Počnite tako što ćete svakog dana posvetiti nekoliko minuta jednostavnoj aktivnosti poput disanja, šetnje ili uživanja u obroku. Veština fokusiranja namenski na jednu aktivnost bez ometanja će se jačati vežbom i primetićete da je možete primeniti u mnogim različitim aspektima svog života. Možda ste vi osoba koja se opušta kroz hobi ili neke aktivnosti. U tom slučaju, napravite vremena za sebe i isplanirajte vreme za opuštanje.
Ukoliko ne znate kako da se opustite, to možete pokušati uz pomoć nekih od snimaka sa ovog kanala.
Potražite podršku
Razgovor sa prijateljima i članovima porodice može poboljšati vašu sposobnost da upravljate stresom. I oni se sigurno susreću sa stresom na poslu, ili su se u nekom momentu našli u sličnoj situaciji. Sama pomisao da niste sami u tome, može biti od pomoći.
Ako nastavite da se osećate preplavljenim stresom na poslu, možda je najbolja opcija da razgovarate sa psihoterapeutom, koji vam može pomoći da bolje upravljate stresom i promenite nezdrave obrasce ponašanja. Ukoliko želite da zakažete seansu sa mnom i počnete da radite na razvoju rezilijentnosti na poslu, to možete da uradite OVDE.