Postoji jasna razlika između anksioznosti, koja je reakcija na stres, prirodna je pojava i u određenim situacijama može biti čak i korisna; i anksioznih poremećaja, koji su propraćeni preteranim strahom i panikom i mogu u da nas sputavaju u životu.
Anksiozni poremećaji su najčešći među svim mentalnim poremećajima i gotovo 30% odraslih u nekom trenutku života bude pogođena ovim. Dobra vest je da se itekako može lečiti uz pravovremenu i stručnu pomoć. Da bi mogli da je pravovremeno lečimo, moramo biti u stanju da je prepoznamo kod sebe i drugih.
Simptomi anksioznosti
Simptomi anksioznosti mogu se manifestovati na različite načine, uključujući:
- Stalnu napetost
- Brige
- Nemogućnost koncentracije
- Povećanu iritabilnost
- Fizičke simptome poput glavobolja ili bolova u mišićima
- Teškoće sa spavanjem i druge.
Oni mogu biti prisutni u različitim situacijama i mogu se pogoršati tokom vremena ako se ne obrati pažnja na njih.
Kako je prepoznati
Prepoznavanje anksioznosti može biti izazovno jer simptomi mogu varirati i često se pripisuju drugim uzrocima. Međutim, ako primetite da se osećate preterano zabrinuto ili napeto veći deo vremena, ili ako primetite da vaši simptomi ometaju vaše svakodnevne aktivnosti, to može biti znak da se suočavate sa anksioznošću.
Jedan od načina koji vam može pomoći da odredite da li ste anksiozni jeste da se upoznate sa tipovima anksioznih poremećaja. Na taj način ćete moći bolje da je prepoznate kod sebe i drugih.
Tipovi Anksioznih poremećaja
Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP):
Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP) obično uključuje stalni osećaj anksioznosti ili straha, što može ometati svakodnevni život. To nije isto kao povremeno brinuti o stvarima ili doživljavati anksioznost zbog stresnih događaja u životu. Ljudi koji žive sa GAP-om često doživljavaju čestu anksioznost tokom meseci, ako ne i godina.
Ova vrsta anksioznosti može biti opsežna i može uticati na različite aspekte svakodnevnog života, uključujući posao, školu, i odnose.
Simptomi GAP-a uključuju:
- Zamor
- Probleme sa koncentracijom
- Razdražljivost
- Glavobolje, bolove u mišićima, bolove u stomaku ili neobjašnjene bolove
- Snažan osećaj brige
- Probleme sa spavanjem
- Panične napade
- Osećaj nemira, napetosti ili uzbuđenosti
Panični poremećaj:
Ljudi sa paničnim poremećajem imaju česte i neočekivane napade panike. Napadi panike su nagli periodi intenzivnog straha, nelagodnosti ili osećaja gubitka kontrole čak i kada nema jasne opasnosti ili okidača. Poremećaj se ne razvija kod svih osoba koje dožive napad panike.
Tokom napada panike, osoba može doživeti:
- Ubrazan rad srca
- Znojenje
- Drhtanje ili trnjenje
- Bol u grudima
- Osećaj neposredne propasti
- Osećaj gubitka kontrole
Ljudi sa panični, poremećajem često brinu kada će se sledeći napad desiti i aktivno pokušavaju da ih spreče izbjegavanjem mesta, situacija ili ponašanja sa kojima povezuju napade panike. Napadi panike mogu se događati nekoliko puta dnevno ili nekoliko puta godišnje.
Fobije
Specifična fobija je preterani i postojani strah od određenog objekta, situacije ili aktivnosti. Klijenti znaju da je njihov strah preteran, ali ga ne mogu prevazići. Ovi strahovi uzrokuju toliku patnju da neki ljudi idu u krajnosti kako bi izbegli ono čega se boje. Primeri su javni nastup, strah od letenja ili strah od paukova.
Agorafobija
Agorafobija je strah od situacija u kojima bekstvo može biti teško, ili gde pomoć možda neće biti dostupna u slučaju simptoma panike. Strah je nesrazmeran stvarnoj situaciji i obično traje šest meseci ili duže, što izaziva probleme u svakodnevnom funkcionisanju. Osoba sa agorafobijom najčešće doživljava ovaj strah u sledećim situacijama:
- Korišćenje javnog prevoza
- Boravak na otvorenim prostorima
- Boravak u zatvorenim prostorima
- Stajanje u redu ili boravak u gužvi
Poremećaj socijalne anksioznosti (ranije nazvan socijalna fobija)
Osoba sa poremećajem socijalne anksioznosti ima značajnu anksioznost i nelagodnost zbog straha od sramote, poniženja, odbacivanja ili nipodaštavanja u društvenim interakcijama. Ljudi sa ovim poremećajem će pokušati da izbegnu situaciju ili je podnose sa velikom anksioznošću.
Česti primeri su ekstremni strah od javnog govora, upoznavanja novih ljudi ili jedenja/pijenja u javnosti. Strah ili anksioznost izazivaju probleme sa svakodnevnim funkcionisanjem.
Poremećaj anksioznosti zbog razdvajanja (separaciona anksioznost)
Osoba sa poremećajem anksioznosti zbog razdvajanja preterano se plaši ili je anksiozna zbog razdvajanja od onih sa kojima je povezana. Osoba može neprekidno brinuti o gubitku osobe koja joj je najbliža. Može biti nesklona ili odbijati da izađe ili spava van kuće ili bez te osobe, ili može doživeti noćne more o razdvajanju. Fizički simptomi uznemirenosti često se javljaju u detinjstvu, ali simptomi mogu trajati i u odraslom dobu.
Selektivni mutizam
Deca sa selektivnim mutizmom ne govore u nekim socijalnim situacijama u kojima se od njih očekuje da govore, poput škole, iako govore u drugim situacijama. Govore kod kuće pred članovima uže porodice, ali često neće govoriti čak ni pred drugima, poput bliskih prijatelja ili baka i deka.
Kako se leči anksioznost
Lekovi protiv anksioznosti mogu pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti, paničnih napada ili ekstremnog straha i brige. Najčešći lekovi protiv anksioznosti nazivaju se benzodiazepini. Iako se benzodiazepini ponekad koriste kao primarna terapija za generalizovani anksiozni poremećaj, imaju i prednosti i nedostatke, pa je najbolje da farmaceutsku terapiju ne uzimate bez razgovora sa lekarom.
Tehnike upravljanja stresom, poput vežbanja, svesnosti i meditacije, takođe mogu smanjiti simptome anksioznosti i poboljšati efekte psihoterapije. Možete saznati više o tome kako ove tehnike koriste vašem lečenju razgovorom sa psihoterapeutom.
Racionalno emotivno bihevioralna terapija (REBT) je jedan od najfefikasnijih terapijskih pristupa za lečenje anksioznosti. Ova terapija se fokusira na identifikaciju i izazov iracionalnih uverenja koja doprinose anksioznosti, kao i učenje klijenata veštinama suočavanja i rešavanja problema.
Kroz REBT, osobe sa anksioznim poremećajima mogu naučiti da promene svoj način razmišljanja i reagovanja na stresne situacije, što im pomaže da smanje svoju anksioznost i poboljšaju kvalitet svog života.
Terapeutske seanse sa mnom možete zakazati OVDE.