Šta radimo kad se fizički izmorimo? Sednemo pa odmorimo. Šta radimo kad se prehladimo? Odemo kod lekara, pijemo puno tečnosti i mirujemo kako bismo ozdravili. Opšte i prihvaćeno znanje, zar ne?
A šta radimo kad se emotivno iscrpimo? Šta radimo kad se naša realnost poljulja? Šta radimo kad potonemo psihički? Odgovor definitivno nije “Sačekamo da prođe” ili “Ignorišemo to šta god da je.” Pa šta je onda odgovor?
U našem društvu (kad kažem ‘našem’ mislim ljudskom), postoji negativna stigma oko psihoterapije. Da li je u razlog osećaj srama, da li to vidimo kao slabost, da li nam je usađeno da se brige rešavaju radom? Ne znam. Znam samo da je došlo vreme da to promenimo, i drago mi je što se ta stigma polako razbija.
Kada potonemo emotivno, kada stres dođe do svog maksimuma, ili kada nam je potrebno emotivna podrška, treba raditi isto ono što radimo kada je u pitanju bilo koji deo tela: razgovaramo sa stručnjakom – identifikujemo problem – primenjujemo terapiju.
Šta podrazumeva psihoterapija?
To je pojam koji se odnosi na terapiju razgovorom, gde ljudi (individualno, u paru ili u grupama), u sigurnom prostoru razgovaraju, dele iskustva, probleme i slično. To je proces gde se uče i razvijaju mehanizmi suočavanja i rešavanja ličnih problema. Mesto gde se analiziraju detalji, razmatraju opcije i primenjuje neka promena. To je proces gde je uglavnom neophodno biti ranjiv i skloniti sve mehanizme odbrane kako bi problemi lakše izašli na površinu, i kako bismo bili snažniji za sve što nas čeka posle seanse.
Psihoterapiju vodi psihoterapeut-kinja, stručno lice čiji je zadatak da sluša, postavlja prava pitanja i zajedno sa vama dođe do srži problema. Nakon toga sledi pomoć u definisanju korama u suočavanju sa problemom.
Psihoterapija nam daje odgovore na pitanja šta radimo kad potonemo, kad se emotivno iscrpimo i kad nam je previše svega.
‘Kako da znam da li je psihoterapija za mene?’
Ona je za sve koji bi da se dotaknu bolnih tema koje ih muče i koje su ispod površine. Za one koji su pod stresom ili koji su anksiozni. Za one koji bi da rade na sebi i svojim odnosima.
Sad sledi pitanje ‘Kako da znam da li je psihoterapija za mene?’. Možda će vam ova lista, koja sadrži neke od najčešćih razloga ljudi da krenu na psihoterapiju, pomoći da dođete do odgovora.
Emocionalne promene
Svi nekad budemo i tužni, ljuti i negativni – dođu takvi dani, i to je u redu. Međutim, često osećanje tuge, bespomoćnosti ili očaja znači da je došlo do nekakve promene u vama. Ovo se može desiti naglo ili postepeno, što otežava uočavanje. Često ljudi oko nas prvi primete, dok mi toga nismo svesni.
Ukoliko primetite takve promene, a niste takvi bili ranije, onda je možda dobar momenat da kontaktirate psihoterapeuta i konsultujete se. On-a vam mogu pomoći da identifikujete uzrok ovih promena i osmislite strategiju kako biste efektnije upravljali svojim emocijama.
Ponavljajući problemi u odnosima
Bilo da su porodični, partnerski, prijateljski ili poslovni odnosi, ukoliko postoji šablon koji vam stvara probleme u odnosima bilo koje vrste, psihoterapeut-kinja vam može poomoći u pronalaženju štetnog šablona i u razbijanju istog.
Odnosi su deo ljudske prirode, i mada bez njih ne možemo, možemo da naučimo kakvi odnosi nam prijaju i kako mi da budemo bolji u građenju odnosa sa ljudima u svojoj okolini.
Gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti
Naročito važan indikator ukoliko ste izgubili interes za aktivnosti koje su vam ranije pričinjavale zadovoljstvo i radost. Slično kao i sa emocionalnim promenama, može značiti da je došlo do promene u vama, koju je svakako važno adresirati.
Ukoliko doživljavate ogromno odsustvo volje i motivacije, znajte da je vreme za psihoterapiju. To je često posledica neke drudge situacije u životu, često one koje nismo ni svesni.
Traumatično iskustvo
Traume umeju da nam poljujaju život i stave nas u nesiguran položaj. Najbolji način da se trauma prevaziđe je da se o njoj razgovara, analizira i radi na prihvatanju, te prevazilaženju.
Najgora stvar koja može da se uradi nakon doživljene traume je da se ig noriše ili potisne. Ona onda postaje podsvesni deo nas, utiče na naše odluke, emocije i delovanja, bez da smo toga svesni.
Stres i poteškoće u suočavanju sa stresom
Stres vezan za posao, porodične ili partnerske odnose, ostavlja traga na nas, voleli mi to ili ne. On je tu, i može biti nekolicina stvari u našoj svakodnevnici, gde malo po malo postajemo sve više ‘pod stresom’. To dalje utiče na aspekte života koji treba da nas opuštaju i pružaju nam zadovoljstvo.
Stoga je vrlo važno znati kako se nositi sa njim, i razvijiti mehanizme rezilijentnosti koji će nam pomoći da ga redukujemo u što većoj meri.
Loša slika o sebi
Iako svakako da postoje dani kada osećamo da nismo 100%, to ne treba da bude naše redovno stanje. Negativna slika o sebi može biti posledica različitih uverenja, a rešavanje može doneti velike pozitivne promene.
Ono se može rešiti sa razbijanjem negativnih obrazaca mišljenja i podsticanjem na uravnoteženu sliku o svojim manama i vrlinama. Kroz seanse gde se prvo identifikuje koren problema i kasnije radi na dugotrajnom i održivom sistemu samoprihvatanja.
Anskioznost
Nervoza, briga, strah ili panika, osećaji nemira, tegobe u opuštanju ili koncentrisanju, iritabilnosti koje su počele da utiču na vašu svakodnevnicu su znaci i manifestacije anksioznosti.
Postoji mnogo razloga koji mogu dovesti do anksioznosti. Prvi korak u rešavanju ovog problema je identifikacija onoga šta je okidač anksioznih napada. Na seansama se bavite upravo time – identifikujete vaše strahove, i pripremate strategije ka njihovom razrešavanju.
Ono što treba da znate
Priznavanje potrebe za psihoterapijom nije znak slabosti, već hrabrosti. Odluka da potražite pomoć stručnjaka nije samo korak ka rešavanju problema, već i znak dubokog poštovanja prema sopstvenom mentalnom zdravlju. Kada donesete odluku da krenete na psihoterapiju, već ste napravili ogroman pomak ka razrešavanju problema.
O njemu je potrebno brinuti i negovanje mentalne higijene je važan proces kako bi se vodio kvalitetan život.
Ukoliko ste se pronašli u bilo kojoj od ovih stavki, ili želite iz drugih razloga porazgovarate sa psihoterapeutom, slobodno me možete kontaktirati putem forme ili preko whatsapp ili viber aplikacije.